Zimski suncostaj ili solsticij je astronomska pojava koja nastupa 21. ili 22. prosinca, koji je istovremeno najkraći dan u godini i prvi dan godišnjeg doba – zime.

Tog dana u našim krajevima noć traje najdulje u cijeloj kalendarskoj godini, a dnevnog je svjetla najmanje jer je Sjeverna Zemljina polutka tog dana najviše udaljena od Sunca, a Sunce se toga dana čini “najniže” nad obzorom, i djeluje «kao da stoji».

Nakon zimskog suncostaja, iako zima tek nastupa, svaki će dan biti par minuta dulji. U drevnim kulturama koje su puno teže od nas proživljavale hladna i mračna zimska razdoblja, ostavljanje dana suncostaja iza sebe budilo je optimizam jer se malo po malo suncu vraćala snaga i primicalo proljeće, a s njime i novi ciklus u prirodi.

Uprvo stoga, vrijeme zimskog suncostaja povezano je sa svečanostima u čast ponovnog rođenja i svjetlosti s čime su povezani i božićni simboli i običaji kao što je unošenje badnjaka u kuću, kićenje zimzelenog drva i paljenje svijeća.