Badnjak je dan uoči Božića. Ime se vezuje uz stari običaj unošenja badnjaka (drva, panja) u kuću večer uoči Božića. Badnjak (drvo) se stavljao na ognjište gdje je gorio cijelu noć i grijao ukućane dok su iščekivali dolazak ponoći i Božića.

Badnji dan uvijek je bio užurban i bogat običajnim i folklornim sadržajima: žene su čistile kuću, nabavljale namirnice, pripremale posno jelo za Badnjak i blagdansku hranu za Božić i dane koji slijede, a muškarci pripremali badnjak.

Unošenje badnjaka u kuću bio je središnji događaj večeri nakon čega su slijedila čestitanja, a onda se obitelj okupila oko stola rasvijetljenog svjetlošću svijeća. Bdjelo se do pred ponoć, veseleći se sutrašnjem danu, Božiću, a tada su mlađi članovi obitelji odlazili na polnoćku, a stariji na počinak.

Badnji dan i danas obilježavamo na sličan način, samo što se, umjesto badnjaka, u kuću unosi zimzeleno drvo i ukrašava ukrasima i svjetlima. Cijeli dan ispunjen je posebnom radošću, uzbuđenjem i iščekivanjem, a topla domaćinska atmosfera svim članovima obitelji podaruje izniman osjećaj sreće.

A kad utihne vreva i sve bude gotovo i pripremljeno, uživamo u druženju, svjetlosti svijeća i prigodnim napjevima što Badnju večer čini najljepšom u cijeloj godini.