Pingvini su ptice koje žive isključivo na južnoj Zemljinoj hemisferi, u morima oko južnog pola – Antakrtika i drugim okolnim morima. U morima oko sjevernog pola ih ne nalazimo vjerojatno jer ovdje živi puno grabežljivaca kao što su polarni medvjedi i arktičke lisice koje bi ih mogle ugrožavati.

Svoje stanište današnji pingvini ne bi niti mogli napustiti zbog svojih “zakržljalih” krila što im onemogućava duge letove, ali za to niti nemaju potrebu.

Njihova krila su se s vremenom formirala kao peraje za plivanje i veslanje koje vrlo spretno koriste u vodi gdje su najokretniji i love plijen, sitnu ribu: mogu roniti do 20 minuta i plivajući postizati brzinu od 10, a neki i do 35 km na sat. Na kopno izlaze samo radi gniježdenja.

Značajne su razlike u njihovoj veličini: od najmanjih visine cca 40 cm, do najvišeg, carskog pingvina koji naraste do 120 cm. Nekada su pingvini bili još puno veći, visine kao i čovjek.

Smatra se da im karakteristična kombinacija crne i bijele boje pomaže da se obrane od napadača: crna leđa da se stope s tlom i ne upadaju u oči napadačima iz visina, a bijeli trbusi da ih ne vide njihovi morski neprijatelji dok plivaju. Kako na svojim staništima nemaju kopnenih neprijatelja, nemaju straha niti od ljudi kada im prilaze.

O mladuncima se podjednako brinu i ženke i mužjaci, grijući jaja dok se mlado ne izlegne i čuvajući ga dok ne stasa. Najveći, carski pingvini, za vrijeme dok griju jaja danima stoje na istom mjestu na velikim hladnoćama i jakom sjevernom vjetru grijući jaje koje drže na nogama, ispod perja. Preživljavanju tako osornih vremenskih uvjeta pomaže što su uvijek u velikim grupama tako da se stisnuti međusobno griju, a ponekad mijenjaju i mjesta te se oni s rubova grupa pomiču unutra i obrnuto.

Svog partnera biraju za cijeli život i ponovno se pronalaze u svakoj novoj sezoni parenja.