Krumpir je povrće koje često imamo na svom jelovniku, najčešće kao prilog raznim jelima. Raste u zemlji kao gomolj te ga vadimo kopanjem. Ova namirnica porijeklom je iz Južne Amerike te je nakon otkrića Amerike osvojila svijet.

Postoje stotine raznih vrsta krumpira, no ono što ćemo najčešće viđati na našim tržnicama i u dućanima je krumpir koji se svrstava u dvije osnovne vrste različite po boji kore: tzv. bijeli i rozi koji se koriste za različite vrste jela.

Iako spada u povrće, krumpir sadrži puno ugljikohidrata te je po svojoj hranjivosti bliži riži, tijestu i kruhu. To ne znači da krumpir ne sadrži i druge vrijedne sastojke; posebno mladi krumpir izvor je raznih vitamina i minerala.

Serviramo ga na razne načine: kuhan, pečen, kao pire, krumpir salatu, kao pomfrit ili čips. Pečeni, prženi krumpir i čips možda volimo najviše, ali su to najmanje zdravi načini pripreme krumpira, jer uz namirnicu konzumiramo i puno masnoća koje u velikim količinama nisu zdrave.

Krumpir počinje rasti u kasno proljeće kada iz zemlje vadimo sitni, tzv. mladi krumpir. Krumpir možemo pohraniti za zimski period godine u kašetama na hladnom i mračnom mjestu kako ne bi klijao i da zadrži čvrstinu.