Razdoblje od rujna do prosinca je doba godine u kojima ptice selice odlaze na svoj dugačak let prema Africi, a neke čak i prema južnim dijelovima Azije. Od ptica koje žive u našim krajevima, najpoznatije selice su rode, labudi, lastavice, čvorci, kosevi, kukavice, prepelice, patke, čaplje, sokoli…
Iako bi ih topli ptičji pokrov od perja možda dovoljno grijao i za hladnih zima, najveći razlog njihovog masovnog odlaska je smanjena količina hrane u zimskom periodu.
Pticama signale da dolazi zima daje duljina dana koja se početkom jeseni vidljivo skraćuje, odnosno, nakon ravnodnevnice 23.rujna kada dan i noć traju jednako, dani postaju sve kraći u odnosu na noć.
Za vrijeme njihovog prekokontinentalnog leta dugog 10.000 kilometara i više, ptice spavaju dok lete, a snagu za let uzimaju iz svojih masnih naslaga tako da tokom leta ne moraju jesti niti piti.
Znanstvenici su ustvrdili da se orijentiraju pomoću vida, prateći kretanje sunca, a pretpostavljaju da koriste čak i položaje zvijezda te da osjećaju i Zemljina magnetska polja jer lete i noću, znajući gdje je njihova putanja.
Zanimljivo je da neke ptice svoj put u toplije krajeve prevaljuju uz letenje i – trčeći! To čine tzv. ptice trkačice, a neke pak let kombiniraju s plovidbom kad god im to uvjeti dopuštaju. Riječ je naravno o tzv. vodenim pticama, npr. patkama.
No, naša priroda neće niti tokom zime ostati bez “nebeskih letača” jer neke ptice neće odletjeti na jug. Te ptice nazivamo pticama stanaricama: galebi, grlice, svrake, sjenice, djetlići, vrane, sove i ćukovi, vrapci, fazani i druge. Obzirom da zimi hrane u prirodi ima manje, posebice kada je prekrije snijeg, pomozimo im da lakše prezime.
Sastavite u školi, vrtiću ili kod kuće kućicu za ptice i smjestite je ne neko drvo u blizini kako biste im u nju mogli tokom zime ostavljati hranu. Bit će vam zadovoljstvo vidjeti ih kako se okupljaju i hrane.
S ponovnim dolaskom proljeća, vratit će nam se ptice selice te će kod nas ponovno saviti gnijezda za svoje mlade.
